Iako je, zbog njegove samozatajne prirode, daleko od očiju šire javnosti, likovna kritika i stručna umjetnička scena smatraju ga jednim od najzanimljivijih i po svojim djelima najrealiziranijim likovnih umjetnika u današnoj BiH. Kustos izložbe “Lirski enformel” je drugi veliki bosansko-herceogvački umjetnik Jusuf Hadžifejzović

Jedan od najznačajnijih likovnih umjetnika današnje likovne scenu u BiH Hamzalija Muhić otvara svoju veliku samostalnu izložbu “Lirski enformel” 26.12. (utorak) ove godine u poznatoj Galeriji suremene umjetnosti “Charlama”. Kustos izložbe je drugi veliki ovdašnji umjetnik Jusuf Hadžifejzović, dok sama će na izložbi bit predstavljen kontinuitet rada Muhića u posljednjih 20 godina.

Hamzalija Muhić je završio Likovnu akademiju u Sarajevu 1987. godine, dok danas radi kao profesor u Školi prmijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Dobitnik značajne međunarodne ”Nagrade za slikarstvo” na Nijenalu u Aleksandriji 2002 i niz drugih u BiH. Učesnik brojnih grupnih i samostalnih izložbi u Bih, regiji i inostranstvu. Njegove djela cijene i traže kolekcionari slika i galeristi iz BiH i svijeta.

O njemu su pisali brojni likovni kritčari i historičari umjetnosti, te izdvajamo što je djelu ovoga umjetnika čuivena historičarka umjetnosti Meliha Husedžinović u jednom od svojih posljednjih objavljenih tekstova:

” U mnoštvu individualnih pozicija unutar savremene umjetnosti Hamzalija Muhić je pripadnik one za koju je karakteristična intuitivna, emotivna i ekspresivna, a ne spekulativno-analitička artikulacija umjetničkog djela. Njegovi prividno nekomunikativni i naizgled somodovoljni poliptisi, asamblaži ili kolaži – ukratko slike, kriju u suštini mnoštvo simboličkih i složenih struktura. Nijedna predstava na njima nema deskriptivnu ravan, jer je sve u simbolima i metaforama o pojavljivanju i iščezavanju, o promjenjivosti, o problemima krhkosti i trojnosti egzistencije.

Hamzalija Muhić nastupa sa pozicije potpunog individualca i pozicije čovjeka motivisanog za umjetničko djelovanje iz duboko vlastitih razloga. Njegove slike s egzistencijalnim predznakom i čestim ozračjem tjeskobe djela su u kojima se susreću i intelektualno i instinktivno i duh i emocija, ostvarujući – uz minimum plastične ideje, a sa maksimalnim efektom – sklad kakvim su povezani nebo i zemlja, materija i duh, snaga i krhkost, svjetlo i tama, ljudska svijest i beskraj kosmosa. U suštini, ovo je slikarstvo puno „emocija koje izbijaju iz nesvjesnog”. Slikarstvo unutrašnje nužnosti izgrađeno na jeziku simbola koji se i mogu i ne mogu protumačiti. Upravo onakvih za koje Aniela Jaffe kaže: „Simbol je predmet poznatog svijeta koji sluti nešto nepoznato; to je poznati izraz života i osjećaja neizrecivog.”

Otvaranje izložbe Charlama je zakazano za utorak, 26. 12. ove godine, u 19h, i traje čitav januar. Galerija suvremene umjetnosti Charlama nalazi u Privednom gradu Skenderija, preko puta Collegium Artisticuma.

(DEPO Portal/ak)